Essuula 8 · eddakiika 3 ez’okusoma
Emikisa Gijjudde
Omwaka ogwaddirira gwali gwa njawulo nnyo! Enteekateeka z’essomero eppya zaali zitandise, era ffenna twali twetegereza n’obwegendereza okulaba nga abazimbi bakwata ebiteeso byaffe n’obunywevu nga bakola ebifaananyi byabwe. Ffe abaali mu Grammar School twali tweraliikirivu olw’okufiirwa ebimu ku bikolwa eby’amagezi bye twalina, ne biddira mu bifo by’ebikolwa ebyagenderera abayizi bonna awamu. Nkakasa nti abasomesa ab’omu ssomero ery’edda nabo baali beeraliikirivu nti abayizi baabwe bandiyisibwa nga ‘ab’omutindo ogwa kubiri.’ Kyali kya buvunaanyizibwa bwange okukiikirira ebibinja byombi.
Nayitibwa okwegatta ku kibinja ekitono eky’abasomesa ba fizikisi mu ttiimu ey’omulimu ogw’enjawulo, okukola curriculum empya ku lw’abayizi ab’omutindo ogwa waggulu: abo abeetegekera okuyingira yunivasite. Twali tusisinkana buli wiiki mu Cardiff University okukola n’okugezesa ebyuma bya elekitulooniki era n’okwogera ku curriculum. Transistors zaali kya kuzuula kiggya, era nga bwe muyinza okuteebereza, ffenna twali ‘abayizi abaggya’ mu by’elekitulooniki nga tuzannya n’ebyuma ebiggya. Emyaka 15 gyokka emabega nga nnali mmaze okuva mu ssomero erya sekondule, naye ssaayansi ya elekitulooniki yali emaze okuba n’obuyinza obunene, ne mu by’enjigiriza.
Ng’omwaka gw’essomero gunaatera okuggwaako, nnaweebwa omukisa okusaba okugenda mu kkooso ya elekitulooniki eya bbudde bwonna mu yunivasite - okwo okumalirira nga ndifuna diguli eya Master of Science.
Kino kyansikiriza nnyo kubanga nnasanga omulamwa nga gunsanyusa era ne ngutwala nga kkooso eyandyongedde ku bukugu bwange mu kusomesa.
Nnali nnina ekiruubirirwa okufuula essomero lyaffe erikulembera mu kusomesa fizikisi. Ate era, bulijjo nnali nnina okwejjusa okutono nti ssaakkiriza gumu ku mikisa ebiri gye nnaweebwa okusoma okutuuka ku diguli ya dokita mu fizikisi. Bwe nnamaliriza, nnayitibwa okusigala mu Swansea University okukola okunoonyereza, ate era nnayitibwa okwegatta ku ttiimu y’okunoonyereza eya British Geographical Society mu Antarctica okumala emyaka esatu ng’oluvannyuma diguli ya dokita ‘ekakasibwa’ mu Oxford University; naye kyokka nnali Muwelusi wa bulijjo, nga nnina engeri ey’eggwanga ey’okwetwala nga siwa mugaso, nga sikkiriza nti ddala nnali nsobola okutuuka ku kiruubirirwa kya diguli ya dokita. Ate era, nnali nsanze Anne - era nnali mu kwagala!
Nnalowooza ku mukisa guno omuggya n’obwegendereza. Nnateekateeka omusomesa omusigirwa n’oluvannyuma ne nsaba akakisa ak’ekiwummulo (sabbatical) okwongera okusoma kwange. Mr. Price, headmaster wange, yawagira okusaba kwange, era ne kutwalibwa mu Board of Governors. Olukiiko lwaffe olw’omu maaso olwa Board lwali lukyali wiiki bbiri ekiseera, bwe ntyo ne nneewuunya bwe nnabuulirwa headmaster nga wayiseewo ennaku ntono nti Board eyaagaanidde okusaba kwange. Bwe nnawenkanyisa okwongera, nnazuula nti sipiika yekka ye yali asazeewo ekyo awatali kwebuuza ku balala, bwe ntyo ne mbuulira Mr. Price obutamatira bwange. Ebikolwa nga bino byali bya bulijjo mu ba School Boards abaali bamanyiddwa olw’obutasaasira basomesa be baali bakoze.
Kino kyali kimu ku nsonga lwaki Minisitule y’Ebyenjigiriza yali enywerera nti omusomesa akyakola alondebwe ku buli Board of Governors. Ndowooza nti sipiika teyategeera nti omusomesa eyali asabye akakisa ak’ekiwummulo ye yali omuntu omu eyali atudde mu lukiiko lwa Board!
Headmaster yang’amba obutaggwaamu maanyi nnyo kubanga yalina ekiteeso ekisingako obulungi. “Gareth, nnoonya omukulembeze wa middle school, era ndowooza nti ggwe wandibadde omusajja ow’ekifo ekyo, era okudda mu yunivasite kiyinza okulemesa omukisa ogwo.”
Ebintu byali bifuuka bya njawulo nnyo! Kyali kyetaagisa okusalawo naye nnali sitegeerera ddala kya kusalawo ki kye nnandikoze. Nnandinyigirizza Board of Governors okundeka ne ngenda ku kkooso ya diguli ya Master? Nnandiggyeewo okusaba okwo ne nneesiga nti headmaster yandigobereranga ku kiteeso kye? Ddala nnali njagala okuleka okusomesa fizikisi olw’ekifo eky’obuddukanya? Ku bino byonna kwaliko okwongerwako omulimu omulala ogw’okukulaakulanya Staff Association, essemateeka lyayo, n’enkolagana yaayo ne Board of Governors.
Nze ne Anne twakubaganya ebirowoozo ku ebyo ebyali bisoboka ne tusaba naye nga tetulaba bulagirizi bwonna bunnyonnyofu. Twali tutategeera nti Mukama yali amaze okwenyigira nnyo mu buli kyali kigenda mu maaso. Ate era, okwennyamira kwange olw’okugaanibwa akakisa ak’ekiwummulo, oluvannyuma kwali kw’okulabika ng’okuteekateeka kwe okw’ekintu ekinene era ekirungi okusingako.